Knjižnica i čitaonica u Inđiji, preteča današnje
Narodne biblioteke «Dr Đorđe Natošević» u Inđiji, osnovana je neposredno
posle Drugog svetskog rata, rešenjem mesnog Narodnooslobodilačkog
odbora, a sa radom je počela 1. septembra 1945. godine, kao sastavni deo
Doma kulture. Knjižnica nije imala utemeljenje u nekoj građanskoj
čitaonici pre Drugog svetskog rata, jer su u Inđiji tog vremena
postojale samo privatne biblioteke, uglavnom kod većinskog nemačkog
stanovništva.
Posleratna knjižnica imala je fond od 500-600 knjiga, a učitelj Petar
Lozjanin bio je zadužen za njen rad. Šezdesetih godina prošlog veka
knjižnica se nalazila u sastavu Radničkog univerziteta. Nabavljane su
nove knjige i pedantno inventarisane, a izdavane su dva puta nedeljno. U
fondu se tada nalazilo oko 800 knjiga.
Obezbeđivanjem odgovarajućih prostorija i angažovanjem stručnog kadra,
oktobra 1965. godine počinje da radi Matična biblioteka sa ograncima u
mestima Maradik, Krčedin, Beška, Novi Karlovci i Čortanovci, a radila je
u sastavu Kulturno-prosvetne zajednice i Zajednice za kulturu.
Ozbiljniji rad Biblioteke nastaje tek nakon 29. marta 1973. godine, kada
je osnovana kao samostalna ustanova i pod imenom pod kojim i danas
radi. Od tada je evidentan stalni razvoj bibliotečke delatnosti u
Opštini. Pune 33 godine Biblioteka je bila jedina ustanova kulture u
Opštini Inđija.
Biblioteka je u svom sastavu, pored centralnog objekta u opštinskom
centru i četiri ogranka - u Beški, Maradiku, Krčedinu i Novim
Karlovcima, imala i Galeriju Kuća Vojnovića (od 1998-2006. godine) i
Kulturni centar (od 2003-2006. godine), koji su obavljali delatnost
prikazivanja filmova, organizovanja gostovanja pozorišnih predstava,
razvijali sopstvenu pozorišnu produkciju, galerijsku delatnost,
organizovali tribina, škole klavira i još mnogo toga.
Biblioteka je smeštena u prizemlju inđijske Gimnazije, u prostoru od 500
m², koji je nedovoljan, neekonomičan, zastareo i pretesan za današnji
nivo razvijenosti i širine delatnosti Biblioteke.
Za obavljanje svih poslova u Biblioteci je stalno zaposleno 15 stručnih
bibliotečkih radnika, od toga 1 viši bibliotekar, 4 bibliotekara, 4 viša
knjižničara i 6 knjižničara, kao i 2 radnika u sektoru opštih poslova.
Narodna biblioteka «Dr Đorđe Natošević» u Inđiji postala je, početkom
oktobra 2005. godine, punopravni član Bibliotečko-informacionog sistema
COBISS.SR, time ujedno pristupivši projektu Virtuelna biblioteka
Srbije, odnosno sistemu uzajamne katalogizacije, čijim razvojem
koordinira Narodna biblioteka Srbije, kao centralna nacionalna ustanova
Srbije u bibliotečkoj delatnosti. PROJEKAT VIRTUELNA BIBLIOTEKA SRBIJE
(VBS) podrazumeva izgradnju sistema uzajamne katalogizacije sa
centralnim elektronskim katalogom i mrežom biblioteka koju čine sve
biblioteke u Srbiji. Od jula 2012. godine kompletno bibliotečko
poslovanje obavlja se na on-line na COBISS programskoj platformi.
Biblioteka je organizator „Susreta bibliografa u spomen na dr Georgija
Mihailovića“, naučno-stručnog skupa posvećenog teorijskim i praktičnim
aspektima srpske bibliografije. Skup je posvećen uspomeni na dr Georgija
Mihailovića, Inđinčanina, lekara po profesiji, ali prevashodno
ljubitelja, sakupljača i poznavaoca stare i retke knjige, autora
kapitalnog dela „Srpska bibliografija XVIII veka“.
Izdavačka delatnost Biblioteke nastala je zajedno sa „Susretima, daleke
1983. godine, i danas su neraskidivo vezani. Objavljivnje zbornika
radova „Prilozi srpskoj bibliografiji 18. Veka“ obeležava početak
izdavačke delatnosti Biblioteke i ustrojavanja „Susreta bibliografa u
spomen na dr Georgija Mihailovića“. Nakon svakog naučno-stručnog skupa
Biblioteka objavljuje „Zbornik radova Susreti bibliografa u spomen na dr
Georgija Mihailovića“. Nakon 1990. godine Biblioteka je proširila svoju
izdavačku delatnost i počela da objavljuje dela iz zavičajnog fundusa,
objavivši dosad preko 40 naslova.
Biblioteka je 1996. godine ustanovila nagradu „Mitrovdanska povelja“
koja se dodeljuje za izuzetna dostignuća u oblasti srpske bibliografije,
a čine je povelja i novčani iznos. Od 2012. godine ovo priznanje ponelo
je ime „Nagrada Dušan Panković", u slavu i čast Dušan Panković
(1928-2009), profesora književnosti, bibliotekara, bibliografa, pisca,
jednog od utemeljivača „Susreta bibliografa“, autora brojnih radova iz
oblasti bibliografije.
Pored monografskih i serijskih publikacija, Biblioteka korisnicima pruža
mogućnost korišćenja interneta, organizuje promocije knjiga,
predavanja, kreativne radionice i druge oblike rada sa korisnicima.